Sueski kanal je umjetno prokopan kanal dugačak 193,3 kilometra između Sredozemnog i Crvenog mora, koji razdvaja afrički od azijskog kontinenta te je najbliža pomorska veza između zapadne i istočne Zemljine hemisfere. Golema strateška važnost Sueskog kanala za Zapad postaje još jasnija u svjetlu činjenice da je najvažniji tankerski plovni put za opskrbu Europe bliskoistočnom naftom. Kanal je dobio ime po egipatskom gradu Suezu.
Gradnju kanala izvelo je francusko trgovačko društvo Compagnie Universelle du Canal de Suez pod upravom Ferdinanda Lessepsa. Planove za gradnju radio je još od 1838. austrijski pionir željeznica Alois Negrelli. Pri gradnji Sueskoga kanala s Lessepsom je surađivao hrvatski građevinski inženjer Antun Luković iz Prčnja. Sueski kanal pušten je u promet 16. studenog 1869. godine.
Gradnjom kanala regija je bitno izmijenjena i postala je jedno od najvažnijih gospodarskih područja Egipta. Na sjevernome ulazu je grad Port Said, a najveći je...Pročitaj više
Sueski kanal je umjetno prokopan kanal dugačak 193,3 kilometra između Sredozemnog i Crvenog mora, koji razdvaja afrički od azijskog kontinenta te je najbliža pomorska veza između zapadne i istočne Zemljine hemisfere. Golema strateška važnost Sueskog kanala za Zapad postaje još jasnija u svjetlu činjenice da je najvažniji tankerski plovni put za opskrbu Europe bliskoistočnom naftom. Kanal je dobio ime po egipatskom gradu Suezu.
Gradnju kanala izvelo je francusko trgovačko društvo Compagnie Universelle du Canal de Suez pod upravom Ferdinanda Lessepsa. Planove za gradnju radio je još od 1838. austrijski pionir željeznica Alois Negrelli. Pri gradnji Sueskoga kanala s Lessepsom je surađivao hrvatski građevinski inženjer Antun Luković iz Prčnja. Sueski kanal pušten je u promet 16. studenog 1869. godine.
Gradnjom kanala regija je bitno izmijenjena i postala je jedno od najvažnijih gospodarskih područja Egipta. Na sjevernome ulazu je grad Port Said, a najveći je Ismaillia, prometno čvorište prema Kairu. Na južnom ulazu u kanal je grad Suez.
Dodaj komentar