Kečua

quinet - CC BY 2.0 Galleta322 - CC BY-SA 4.0 Carlos Adampol Galindo - CC BY-SA 2.0 No machine-readable author provided. Jose C. assumed (based on copyright claims). - Public domain Allard Schmidt (The Netherlands) - Public domain No machine-readable author provided. Jose C. assumed (based on copyright claims). - Public domain AgainErick - CC BY-SA 4.0 kallerna - CC BY-SA 4.0 Shaun Dunphy - CC BY-SA 2.0 Murray Foubister - CC BY-SA 2.0 Pedro Szekely from USA - CC BY 2.0 kallerna - CC BY-SA 4.0 Murray Foubister - CC BY-SA 2.0 Mx._Granger - CC0 McKay Savage - CC BY 2.0 Bureau of Engraving and Printing (work for hire) - Public domain D. Gordon E. Robertson - CC BY-SA 3.0 rewbs.soal - CC BY-SA 2.0 Pavel Špindler - CC BY 3.0 Carlos Medina-Saldivar - CC BY-SA 4.0 Martin St-Amant (S23678) - CC BY 3.0 Christopher Crouzet - CC BY 2.0 David Stanley from Nanaimo, Canada - CC BY 2.0 Ewicho - CC BY-SA 4.0 Bachelot Pierre J-P - CC BY-SA 3.0 Murray Foubister - CC BY-SA 2.0 Arabsalam - CC BY-SA 4.0 Unasino - CC BY-SA 4.0 Olga Stalska stalskaya - CC0 Caupolican at German Wikipedia - CC BY-SA 3.0 Unknown Artist about 1500 years ago - Public domain Pavel Špindler - CC BY 3.0 Ondando - CC BY-SA 3.0 Pepe Reyes peperg - CC0 Risa_kročil - CC BY-SA 3.0 Gavieiro Juan M - CC BY-SA 3.0 Lunaloop - CC BY-SA 4.0 Bryan Dougherty (bryand_nyc) from New York City, USA - CC BY-SA 2.0 Grupotres21 - CC BY-SA 4.0 Ben Stubbs - CC BY 2.0 Caupolican at German Wikipedia - CC BY-SA 3.0 Pedro Szekely from Los Angeles, USA - CC BY-SA 2.0 Ben Stubbs - CC BY 2.0 McKay Savage - CC BY 2.0 No images

Context of Kečua

Kečua (kečua Qhichwa, šp. Quechua).- Quechua (u izgovoru 'kéčua') izravni su potomci stanovništva drevnog indijanskog carstva Tahuantisuyu (Tawantisuyu) (ili carstva Inka). Sami sebe oni nazivaju Runa. Govore kečuanski jezik.

Oni danas predstavljaju najveću populaciju američkih Indijanaca. Samo onih Kečua koji nisu hispanizirani i govore svojim jezikom ima između 12-16,000,000. Jezikoslovci ih jezično svrstavaju u Veliku porodicu Quechumaran. Danas su rasprostranjeni po Peruu, Ekvadoru,Boliviji, Argentini, Čileu i južnoj Kolumbiji. Naziv 'Inka' (šp. Inca) označavao je vrhovnog vladara, 'Inke' su bili dinastija vladara a ne narod. Jedno maleno pleme za koje se ne zna odakle su došli, utemeljilo je grad Qusqu (šp. Cusco) i s vremenom ovladalo susjednim plemenima i narodima. Nametnuli su kečuanski jezik, svoje običaje, i stvorili državu koja je počivala na sistemu 'ayllu'. Njihova vlast nije počela (smatra Eva Lips) prije dvanaestog stoljeća iza Kri...Pročitaj više

Kečua (kečua Qhichwa, šp. Quechua).- Quechua (u izgovoru 'kéčua') izravni su potomci stanovništva drevnog indijanskog carstva Tahuantisuyu (Tawantisuyu) (ili carstva Inka). Sami sebe oni nazivaju Runa. Govore kečuanski jezik.

Oni danas predstavljaju najveću populaciju američkih Indijanaca. Samo onih Kečua koji nisu hispanizirani i govore svojim jezikom ima između 12-16,000,000. Jezikoslovci ih jezično svrstavaju u Veliku porodicu Quechumaran. Danas su rasprostranjeni po Peruu, Ekvadoru,Boliviji, Argentini, Čileu i južnoj Kolumbiji. Naziv 'Inka' (šp. Inca) označavao je vrhovnog vladara, 'Inke' su bili dinastija vladara a ne narod. Jedno maleno pleme za koje se ne zna odakle su došli, utemeljilo je grad Qusqu (šp. Cusco) i s vremenom ovladalo susjednim plemenima i narodima. Nametnuli su kečuanski jezik, svoje običaje, i stvorili državu koja je počivala na sistemu 'ayllu'. Njihova vlast nije počela (smatra Eva Lips) prije dvanaestog stoljeća iza Krista.

Where can you sleep near Kečua ?

Booking.com
8.839.321 visits in total, 407.503 Points of interest, 405 Destinations, 777 visits today.