Kečua

quinet - CC BY 2.0 kallerna - CC BY-SA 4.0 Murray Foubister - CC BY-SA 2.0 Gavieiro Juan M - CC BY-SA 3.0 Ewicho - CC BY-SA 4.0 Allard Schmidt (The Netherlands) - Public domain Olidel13 - CC BY-SA 4.0 ilkerender - CC BY 2.0 Allard Schmidt (The Netherlands) - Public domain Caupolican at German Wikipedia - CC BY-SA 3.0 grooverpedro - CC BY 2.0 Caupolican at German Wikipedia - CC BY-SA 3.0 Pedro Szekely from USA - CC BY 2.0 Caupolican at German Wikipedia - CC BY-SA 3.0 Caleidoscopic - CC BY-SA 3.0 Jaan-Cornelius K. - CC BY-SA 2.0 Carlos Adampol Galindo - CC BY-SA 2.0 Gavieiro Juan M - CC BY-SA 3.0 Unknown Artist about 1500 years ago - Public domain Leandro Neumann Ciuffo - CC BY 2.0 Caupolican at German Wikipedia - CC BY-SA 3.0 Aurimaz - CC BY-SA 4.0 Murray Foubister - CC BY-SA 2.0 Mayamedinaarosqueta - CC BY-SA 4.0 Pedro Szekely from Los Angeles, USA - CC BY-SA 2.0 Christopher Crouzet - CC BY 2.0 Dan Lundberg - CC BY-SA 2.0 Pepe Reyes peperg - CC0 Jorge Láscar from Australia - CC BY 2.0 Kabelleger / David Gubler - CC BY-SA 4.0 Pedro Szekely from Los Angeles, USA - CC BY-SA 2.0 Dan Lundberg - CC BY-SA 2.0 Pavel Špindler - CC BY 3.0 Mhwater - Public domain No machine-readable author provided. Ed88 assumed (based on copyright claims). - Public domain Emilio Erazo-Fischer (Flickr profile) - CC BY-SA 2.0 Guillermo Arévalo Aucahuasi - CC BY-SA 3.0 User:Jerrywills - CC BY-SA 3.0 Pavel Špindler - CC BY 3.0 Caupolican at German Wikipedia - CC BY-SA 3.0 Murray Foubister - CC BY-SA 2.0 Ondando - CC BY-SA 3.0 McKay Savage - CC BY 2.0 Clarquitecto - CC BY-SA 3.0 Pavel Špindler - CC BY 3.0 No images

Context of Kečua

Kečua (kečua Qhichwa, šp. Quechua).- Quechua (u izgovoru 'kéčua') izravni su potomci stanovništva drevnog indijanskog carstva Tahuantisuyu (Tawantisuyu) (ili carstva Inka). Sami sebe oni nazivaju Runa. Govore kečuanski jezik.

Oni danas predstavljaju najveću populaciju američkih Indijanaca. Samo onih Kečua koji nisu hispanizirani i govore svojim jezikom ima između 12-16,000,000. Jezikoslovci ih jezično svrstavaju u Veliku porodicu Quechumaran. Danas su rasprostranjeni po Peruu, Ekvadoru,Boliviji, Argentini, Čileu i južnoj Kolumbiji. Naziv 'Inka' (šp. Inca) označavao je vrhovnog vladara, 'Inke' su bili dinastija vladara a ne narod. Jedno maleno pleme za koje se ne zna odakle su došli, utemeljilo je grad Qusqu (šp. Cusco) i s vremenom ovladalo susjednim plemenima i narodima. Nametnuli su kečuanski jezik, svoje običaje, i stvorili državu koja je počivala na sistemu 'ayllu'. Njihova vlast nije počela (smatra Eva Lips) prije dvanaestog stoljeća iza Kri...Pročitaj više

Kečua (kečua Qhichwa, šp. Quechua).- Quechua (u izgovoru 'kéčua') izravni su potomci stanovništva drevnog indijanskog carstva Tahuantisuyu (Tawantisuyu) (ili carstva Inka). Sami sebe oni nazivaju Runa. Govore kečuanski jezik.

Oni danas predstavljaju najveću populaciju američkih Indijanaca. Samo onih Kečua koji nisu hispanizirani i govore svojim jezikom ima između 12-16,000,000. Jezikoslovci ih jezično svrstavaju u Veliku porodicu Quechumaran. Danas su rasprostranjeni po Peruu, Ekvadoru,Boliviji, Argentini, Čileu i južnoj Kolumbiji. Naziv 'Inka' (šp. Inca) označavao je vrhovnog vladara, 'Inke' su bili dinastija vladara a ne narod. Jedno maleno pleme za koje se ne zna odakle su došli, utemeljilo je grad Qusqu (šp. Cusco) i s vremenom ovladalo susjednim plemenima i narodima. Nametnuli su kečuanski jezik, svoje običaje, i stvorili državu koja je počivala na sistemu 'ayllu'. Njihova vlast nije počela (smatra Eva Lips) prije dvanaestog stoljeća iza Krista.

Where can you sleep near Kečua ?

Booking.com
8.842.252 visits in total, 407.503 Points of interest, 405 Destinations, 3.708 visits today.