نوروز ( Novruz )

Novruz (perz. نوروز: noʊruz, „novi dan“) je iranski tradicionalni blagdan Nove godine kojega slave svi iranski narodi, ali i drugi narodi usko vezanih uz iransku kulturu. Običaj slavljenja Novruza proširio se na mnoge krajeve svijeta, uključujući dijelove središnje i južne Azije, sjeverozapadne Kine te na poluotok Krim.

Novruz označava prvi dan proljeća i početak godine prema iranskom kalendaru. Počinje proljetnom ravnodnevicom (ekvinocijem) koja je najčešće 21. ožujka, odnosno dan ranije ili kasnije, ovisno o točki promatranja. Obilježavanje Novruza datira prije islamskog razdoblja, a korijene vuče iz doba antičkog Irana. To je važan zoroastrijski blagdan koji ima veliko značenje među modernim zoroastrijcima u Iranu. Trenutak kada Sunce ekliptički presijeca nebeski ekvator precizno se izračunavaju svake godine, a običaj među iranskim obiteljima je skupljanje i promatranje tog događaja.

Od ahemenidskog doba službena nova godina počinjala je danom kada Sunce napusti zodijak Ribe, odnosno kada uđe u zodijak Ovna, što označava ravnodnevicu ili ekvinocij. Židovski festival Purim najvjerojatnije je preuzet od iranskog Novruza, koji je također snažno utjecao i na tradicije Ismailije, Alavita, Alevita, te Bahá'íja.

Naziv Novruz prvi se put spominje u perzijskim zapisima u 2. stoljeću pr. Kr., no obilježavan je još u doba vladavine iranske dinastije Ahemenida (648. – 330. pr. Kr.), kada su narodi iz brojnih satrapija Perzijskog Carstva dolazili predati darove perzijskom vladaru. Simbolika Novruza prikazana je na reljefima Darijeve apadane u Perzepolisu, na kojima lav proždire bika.